Ka maluhia ma waena o Israel a me Palestine? Ke kūkākūkā nei i ka hopena aʻe…

Netanyahu_a_Abbas
Netanyahu_a_Abbas
i kakauia ma ʻO ka Laina Media

Ke luku ʻia nei nā Palestinian i kēlā me kēia lā e ka poʻe e mālama ana e pale aku iā ʻIseraʻela. Ua nui nā keiki i waena o ka poʻe make. Ke hoʻoholo nei mai nā kiʻi a me nā wikiō i hoʻolaha ʻia ma ka pūnaewele, a ke nānā nei i ka pāpili kaiaulu, ʻike ʻia ke noho nei nā Palestinians i kahi ghetto a hiki i ke aloha o ka luna, The State of Israel. Ke loaʻa ʻole i ka poʻe kahi mea e nalo ai ka hiki ke hiki i kahi pahū ke kiʻekiʻe loa.

Ua hapa iki ka hana hoʻokipa ma ka ʻae ʻana i nā ʻaoʻao ʻelua i nā pilikia, akā ʻaʻole hiki i kēia ʻoihana, ke hoʻoholo pono i nā pilikia ma ka lima.

ʻO kahi hōʻike hou na Ierusalema a me Wakinekona i hoʻokumu Medialine hōʻike i kekahi o nā manaʻo ke kūkākūkā nā mea noʻonoʻo e pili ana i ke kūlana o ka hakakā ʻIseraʻela-Palestinian a me ka mea e hiki mai ana no ka hana maluhia. Ke hōʻike nei kēia ʻatikala i ke kiʻi o ka Pelekikena o ka Mokuʻāina o Palesetina a me ka Mana Aupuni Palesetina ʻo Mahmoud Abbas, a ʻo Beniamina "Bibi" Netanyahu, ke Kuhina Nui o Israel i kēia manawa mai ka 2009, i paʻa mua i kēia kūlana mai 1996 a 1999.

Nonoi ʻia ka poʻe loea e kahakaha i nā kahakaha o kahi paio e like me ka interminable a hiki ʻole ke lawe ʻia. ʻO ka poʻe Palestinian a me ka ʻIseraʻela i kēia manawa ua kaua kūʻē mai ka waena waena o ke kenekulia 20. A ʻoiai ua maʻalahi ka maʻalahi o ka hakakā i ka wā i hala-kāna mau kumuhana nui, ka noʻonoʻo o kēlā me kēia ʻaoʻao, nā mea nui i ka maluhia-ua manaʻo kekahi mau mea nānā ua uhi ʻia i loko o kahi ao huikau, kahi e hōʻike ai i kahi ākea ʻO Zeitgeist o ka hōʻino a me ka maopopo ʻole.

Ua haʻi ʻo Sari Nusseibeh, kahi mea noʻonoʻo Palestinian koʻikoʻi a pelekikena hoʻi o ke Kulanui ʻo Al-Quds, i ka The Media Line e like me ka maʻalahi o ka hakakā.

"Aia kekahi ala i manaʻo ka poʻe aia lākou a malia paha i manaʻo lākou hiki iā lākou ke ʻike i ka hopena. Akā ʻaʻohe ala i kēia manawa, ʻo ia hoʻi kahi ala i hoʻonohonoho ʻia, a no laila ʻaʻole hiki iā ʻoe ke haʻi maoli i kahi a mākou e hele nei, "paio ʻo ia.

E pili ana i nā haʻina hiki, Nusseibeh elaborated, nui nā manaʻo i hiki, mai kahi hui o nā hui Palestinian semi-autonomous; i ka hoʻokumu ʻana o kahi hui Palestinian me ʻAigupita a Ioredane paha; i ka mokuʻāina ʻelua a i ʻole kahi hopena pālua.

Nānā ʻole i kēlā me kēia hanana e kū mai, "hiki iā mākou ke lawe i kēia mau mea ma ke ʻano he kulekele kumu a kumu paha: Hui pū mākou," ua koʻikoʻi ʻo ia. "Aia ma kahi o 800,000 nā Iudaio ʻIseraʻela ma ka ʻaoʻao ʻē aʻe o nā [1967 palena ma ke komohana Komohana], a ma kahi o miliona mau Palestinian ma kekahi ʻaoʻao he poʻe kamaʻāina ʻIseraʻela. Eia nō naʻe ʻoe e nānā aku, pono e hoʻohui like ka ʻIseraʻela a me nā Palestinian i kekahi i kekahi.

"I kēia manawa," hoʻomau ʻo ia, "ʻaʻole lākou e launa me ke ala maikaʻi e like me ka ʻaoʻao - ka ʻaoʻao Palestinian - ke alo nei i kahi kūlana kūpono ʻole a kaulike ʻole hoʻi. Akā nā poʻe ma nā ʻaoʻao ʻelua, ʻaʻole pono nā aupuni, makemake e kiʻi i ka maluhia a me ke kūpaʻa. He mea nui kēia e hoʻololi ai i ka holo ʻana o ka wā e hiki mai ana. ”

I ka nīnau ʻia ʻana e pili ana i kā US Pelekikena Donald Trump kuleana, ua hoʻomaopopo ʻo Nusseibeh e nānā ka poʻe Palestinian iā ia me ka "haʻalulu no ka mea ʻaʻole ia e hana i nā mea a ka poʻe e manaʻo ai he pelekikena." Ma kēia ʻano, ua lawe ka luna hoʻomalu o ʻAmelika Hui Pū ʻIa i nā ʻōlelo hoʻoholo wiwo ʻole i hoʻokau i nā pilikia kapu ʻelua i ke alo o ka manaʻo o ka poʻe, ʻo ia ke kūlana o Ierusalema a me nā mea pakele Palestinian.

"I kēia manawa inā e hoʻokuʻi iā lākou i mua e kōkua i ka hoʻonā ʻana iā lākou a i ʻole ʻaʻole paha, e lilo ia i mea e ʻike ai," hoʻopau ʻo ia.

ʻO Mika Goodman, ka mea kākau o ka mea kūʻai aku maikaʻi loa ʻIseraʻela Loaʻa iā 67—Ka mea e paʻi ʻia ma ka ʻōlelo Pelekania i ka mahina ʻo Kepakemapa — haʻi ʻia i ka Laina Lapaʻau e hoʻohoka nui ana nā lehulehu o nā ʻaoʻao ʻelua.

"Ma loko o ke kaiāulu Palestinian, aia kahi manaʻo ikaika ua kūleʻa nā paradigms ʻelua. Ua hiolo ka hoʻohālikelike o ka hoʻohana ʻana i ka hana ʻino, akā ʻo ke ʻano o [Palesetina Mana Pelekane Pelekikena Mahmoud Abbas] o ka hana ʻino ʻole a me nā kaomi kūwaho hoʻi ʻaʻole i hana no nā Palestinians.

"Pohihihi nō hoʻi ka ʻIseraʻela," e pili ana ʻo Goodman. "Manaʻo ka hapa nui o lākou inā mākou e noho ma ke komohana komohana, ke hoʻopilikia nei mākou i ko mākou wā e hiki mai ana, a inā mākou e haʻalele i ke West Bank, ke hoʻopilikia nei mākou i ka wā e hiki mai ana."

ʻO kēia nalowale o ka maopopo, ua wehewehe ʻo ia, he manawa kūpono e hoʻomaka ai e hoʻolohe i kekahi i kekahi. Ma ka ʻaoʻao ʻIseraʻela, he manawa kūpono kēia no ka ʻĀkau a me ka hema e hoʻololi i nā manaʻo a hoʻomaka e kūkulu hou i kahi kamaʻilio.

"Akā ʻaʻole kēia e hana ana," i ʻōlelo ai ʻo Goodman. "ʻO ka mea i hana ʻia aia kahi kamaʻilio hou e hana ʻia ma kahi ala hou, ʻo ia hoʻi ka Pūnaewele." Ma ke kuhikuhi ʻana i nā kumumanaʻo o Marshall McLuhan, he polofesa Kanada nāna i nānā i ke kuleana o ka pāpāho i ka moʻomeheu o kēia au, ua wehewehe ʻo ia he ʻike naif loa kā mākou e pili ana i ka hana leka ʻana a me ka pāhana pūnaewele ʻana, kahi pilikia i hoʻonui ʻia i kahi wahi hakakā.

"ʻAʻole ia he leka hou e hoʻohālikelike i kahi mea kaulike, e like me ka manaʻo o nā poʻe he nui. Akā, ʻo ia ka 'medium e hoʻokalakupua i ka leka.' Lawe, no ka laʻana, kahi pou ma Facebook i nuanced a noʻonoʻo i nā mālama a me nā pane kūʻē. ʻAʻole hiki i kēlā mamao. Akā e lawe i ka manaʻo like, e kāʻili i nā hoʻopaʻapaʻa a hemo iā ia o ka nuance, e hoʻohui wale i nā hilinaʻi, a hoʻomaka me kahi ʻike pilikino a hoʻopau iā ia me kahi hoʻouka pilikino. E maikaʻi loa kēlā kūlana.

"A ʻo kahi hopena," i hoʻopau ai ʻo Goodman, "e manaʻo ʻoe no ka mea e hiolo ana nā paradigms kuʻuna o ka hakakā, aia kahi wahi no ke kamaʻilio hou, akā e hāʻule pū ana kēlā kamaʻilio ʻana ma nā pāpili kaiaulu." No laila, ma kahi o ke "kaua o nā manaʻo" kahi a ka ʻĀkau ʻĀkau a me ka hema e noʻonoʻo ai a loiloi i nā manaʻo o ka ʻaoʻao ʻē aʻe, ua lilo ke kaiāulu i "kaua o nā ʻohana.

"ʻAʻole mākou e hoʻohana i ka politika e hōʻike hou i nā kulekele," ua koʻikoʻi ʻo ia. "Ma kahi o ia mea, hoʻohana mākou i ka politika e hōʻike ai ʻo wai mākou - he politika ia o nā ʻike."

No laila, e naʻauao mākou e hoʻokau hou i ka manaʻo i ke kikowaena o ka hoʻopaʻapaʻa.

I kēia mau lā, ua mālama ke Kōmike Iudaio ʻAmelika, kekahi o nā hui kūpale Iudaio kahiko loa i kahi ʻaha kūkā ma Ierusalema, kahi i hui pū ʻia me ka papa i kapa ʻia, "Iwakāluakūmālima mau makahiki mai Oslo: he aha ka mea aʻe no ke kaʻina hana maluhia?"

Ua hoʻomaopopo ka poʻe nāna i hoʻonohonoho ʻo 1993 Oslo Accords i hoʻonui i nā mea i manaʻo ʻia no "kahi ala i kēlā me kēia lā i ka maluhia." Ua ʻoki ʻia nā kuʻikahi e kahi hanana ma ka hale lawn White House. ʻO ke aliʻi Palestinian mua ʻo Yassir Arafat a laila ʻo ke kuhina nui Israel-ʻo Yitzhak Rabin i lūlū lima, e like me ka nānā ʻana o ka pelekikena US ʻo Bill Clinton. Eia naʻe ka mea i hala aʻe, "he moʻo hoʻohoka nui loa o nā kūkākūkā maikaʻi ʻole, nā ʻōlelo hoʻoweliweli, nā ʻōlelo hōʻeha, ka weliweli a me ka hana ʻino," e like me kā Goodman i ʻōlelo ai. "Mai ia manawa, ua mau ka maluhia."

No ka hoʻomaopopo ʻana i ke kumu i kū ʻole ai ke kaʻina hana Oslo i kāna ʻōlelo hoʻohiki a no ka ʻimi ʻana pehea e ola hou ai nā kamaʻilio maluhia, ua ʻākoakoa ka ʻaha kūkā i nā diplomā kūwaho i pili i nā kūkā kamaʻilio mua.

ʻO Tal Becker, he kākāʻōlelo loio ma ka Israeli Ministry of Foreign Foreign, ua ʻōlelo lōʻihi e pili ana i ka psychology ma hope o ka manawa o ka wā make.

"ʻAʻole ia pehea e hana ai i kahi loli, akā pehea ʻoe e hoʻohou ai i ka hilinaʻi i ka hiki ke loli, no ka mea, ke manaʻoʻiʻo nei nā kaiāulu ʻelua ʻo kēia hakakā he ʻaoʻao mau ia o ka ʻāina."

Ua wehewehe ʻo ia e pili ana i nā hāʻina he nui wale nā ​​permutations a me nā hoʻonohonoho ʻana i hiki ke hana, a ua pau ka hapa nui o ia mau mea. ʻO ka pono i kēia manawa e hoʻopā i nā pilikia hohonu.

"Ke nānā ʻoe i ka noʻonoʻo noʻonoʻo o kēlā me kēia kaiāulu, a laila loaʻa iā ʻoe kahi ʻano ʻokoʻa o nā pilikia." ʻO kahi laʻana, manaʻo ʻo Becker, mai ke kuanaʻike o Palestinian, "ʻaʻole ia he mea hiki ke hoʻolilo i ka ikaika, ka manawa a me ke kālā e hoʻowalewale nei iā ʻIseraʻela a laila e ʻōlelo ʻoe makemake ʻoe e hana i ka ʻaelike me ka ʻIseraʻela. Manaʻo ka lehulehu ʻaʻole ia he neʻe Palestine kūpono a pono hoʻi. Ma ka ʻaoʻao ʻIseraʻela, inā ʻo kā mākou preoccupation a me ka noʻonoʻo ʻaʻole i ʻae ʻia kā mākou kūpono i kēlā ʻaoʻao, a laila pehea e hiki ai iā mākou ke hāʻawi maʻalahi i ka mana a me ka manawa kūpono i ka poʻe a mākou e ʻike nei e hōʻole nei i kā mākou kūpono? "

ʻO ka pahuhopu, ʻo ia ka pahu i nā kaiāulu ʻelua e ʻike i ke ʻano o ka Iudaio ʻIseraʻela a i ʻole kahi Palestinian. "ʻO ia ka mea e hiki ai i ka manawa no ka kūleʻa a me ka pono o kekahi ʻaoʻao ke lilo i moʻolelo kūleʻa nāu, ʻaʻole hoʻi i ke kuleana," hoʻopau ʻo Becker.

ʻO nā mea i komo pū me Nickolay Mladenov, ka mea hoʻomalu kūikawā o United Nations no ka Middle East Peace Process; ʻO Fernando Gentilini, ka Lunamakaʻāinana Nui o ka European Union no ka Middle East Peace Process; a ʻo Dennis Ross, kahi hoa hanohano ma ka Wakinekona Institute no ka East East Policy.

Ua hoʻopā lākou i nā kumuhana he nui, e pili ana i ke kaʻina o ka hoʻololi kokoke i ka Mana Palestinian i ka ulu ʻana o Abbas; ʻO ka hui ʻana o ka hoihoi o ka ʻIseraʻela me nā ʻāina Sunni Arab ma ke ʻano he mea pale i ka makemake o ʻIraka i ka ʻāina; a me ka makemake o Pelekikena Trump e hana i nā kulekele hiki loa.

ʻO Ross, ʻo ia ka mea i lawelawe ma ke ʻano he mea hoʻonohonoho ma waena o ka Hikina Waena ma lalo o Clinton, i ʻōlelo ʻo "kekahi o nā pilikia a ʻAmelika e hoʻoliʻiliʻi i kahi hiki ke hiki."

Nui ka hoʻomaloka ma nā ʻaoʻao ʻelua, ua ʻōlelo ʻo Ross, ʻoiai ʻaʻohe ʻaoʻao ʻelua e manaʻo i ka hopena o ʻelua mau mokuʻāina. "Akā ʻo ka manaʻo o nā mokuʻāina ʻelua no nā lāhui ʻelua ʻo ia wale nō ka mea e maopopo maoli ai; Hoʻokahi mokuʻāina no nā lāhui ʻelua kahi kuhikuhi no ka hakakā kūpaʻa. ”

Ua hoʻopaʻapaʻa ʻo Ross lāua ʻo Mladenov e pono e kau ka maka i ka hoʻololi ʻana i nā ʻoiaʻiʻo ma ke kaʻe o Gaza. "ʻAʻole hiki iā mākou ke loaʻa kahi hanana kahi ʻehā mau uila o ka uila i kēlā me kēia lā, ʻaʻole hiki ke inu ʻia he 96 pākēneka o ka wai inu, a ʻae ʻia ka wai kahe i hana ʻole ʻia e holo i ke Kaiwaenahonua.

"Inā ʻaʻohe mea e nalo i ka poʻe," wahi a Ross, "kiʻekiʻe loa ka hiki no ka pohā." Ke hōʻike nei i kēlā manaʻo, ua hoʻokūʻē ʻo Mladenov i "ka hōʻalo ʻana i kekahi kaua ʻē aʻe ma Gaza ʻo ia hoʻi ka hana ʻana i kēia manawa, i kēia lā, ma mua o ka pahū ʻana."

Ua ʻae nā diploma ʻelua ma o ka hana mua ʻana me ka mea nui i ke kūlana weliweli ma Gaza, hiki ke kupu mai kahi pōʻaiapili.

Source: www.koketa.org

He aha e lawe ʻia mai kēia ʻatikala:

  • A ʻoiai ʻoi aku ka maʻalahi o ka hakakā ʻana i ka wā ma mua-ʻo kāna mau pilikia koʻikoʻi, ka noʻonoʻo o kēlā me kēia ʻaoʻao, nā mea keʻakeʻa nui i ka maluhia-ua manaʻo kekahi poʻe nānā i kēia manawa ua lilo ia i loko o kahi ao huikau, kahi e hōʻike ai i kahi ākea ākea. Zeitgeist o ka angst a me ka maopopo ole.
  • Ma ka hoʻoholo ʻana mai nā kiʻi a me nā wikiō i hoʻolaha ʻia ma ka pūnaewele, a me ka nānā ʻana i ka pāpaho pūnaewele, ʻike ʻia ke noho nei nā Palestinians i kahi ghetto a hiki i ke aloha o ke aliʻi, ʻo ka Mokuʻāina o ʻIseraʻela.
  • “Aia ma luna o 800,000 Israeli Iudaio ma kēlā ʻaoʻao o ka [1967 palena ma West Bank], a ma luna o hoʻokahi miliona Palestinians ma kēlā ʻaoʻao he poʻe kamaʻāina ʻIseraʻela.

<

No ka mea kākau

ʻO ka Laina Media

Kaʻana like i...